11 vrsta raka u porastu među mladima – znanstvenici pronašli prvi trag zašto se to događa

Potpuno objašnjenje zašto razine raka rastu i dalje izmiče znanstvenicima. No studija otkriva da dugogodišnji trend porasta prekomjerne tjelesne težine vjerojatno ima određenu ulogu, iako to nipošto nije cijela priča, piše BBC.

Znanstvenici s Instituta za istraživanje raka i Imperial Collegea u Londonu naglašavaju da je rak kod mladih i dalje rijedak te da svatko može smanjiti rizik zdravim načinom života.

Zašto se rak povećava među tinejdžerima, ljudima u 20-ima, 30-ima i 40-ima godinama već godinama zbunjuje znanstvenike.

Primjerice, Bradley Coombes iz Portsmoutha imao je samo 23 godine kada je preminuo od raka crijeva. Njegova majka Caroline Mousdale kaže da su, unatoč brojnim „crvenim zastavicama”, simptomi često zanemarivani jer je bio „premlad” za tu bolest.

Bio je, kaže, „vrlo fit i zdrav mladić”, pred potpisivanjem poluprofesionalnog nogometnog ugovora i uživao je u životu. Nije bilo ničega očitog što bi ga svrstalo u rizičnu skupinu.

Gubitak težine

No nakon prve godine studija počeo je naglo gubiti na težini i osjećati bolove u trbuhu. Zatim su se pojavili proljev i krv u stolici. Trebalo je 18 mjeseci simptoma da se postavi dijagnoza. Kada je napokon obavljena kolonoskopija, tumor je bio toliko velik da je blokirao kameru.

Operacija i kemoterapija nisu uspjele zaustaviti bolest, a Bradley je preminuo uz svog psa Bustera.

„Kao i svaki roditelj, osjećala sam da bi ostvario svoje snove i imao prekrasan život, ali to mu je oduzeto jer rak crijeva s ranim početkom nije na vrijeme prepoznat”, kaže Caroline.

Rijetko se može sa sigurnošću znati zašto pojedina osoba razvije rak. No tim znanstvenika analizirao je nacionalne trendove u raku i načinu života kako bi pronašao obrasce.

Utvrđeno je da, osim raka crijeva, rastu i slučajevi raka štitnjače, multiplog mijeloma, jetre, bubrega, žučnog mjehura, gušterače, sluznice maternice (endometrija), usne šupljine, dojke i jajnika.

11.500 slučajeva raka crijeva i dojke kod mlađih odraslih

Rak crijeva i dojke najčešći su među mlađim odraslima, s oko 11.500 slučajeva godišnje, dok su rak gušterače i žučnog mjehura znatno rjeđi. Samo rak crijeva i jajnika rastu isključivo među mladima, dok ostalih devet raste i u starijim dobnim skupinama.

Studija je također analizirala poznate rizične čimbenike povezane s načinom života. Pokazalo se da su pušenje, konzumacija alkohola, tjelesna aktivnost, unos crvenog i prerađenog mesa te prehrana siromašna vlaknima – ili u padu ili stabilni.

Iako svi ti čimbenici utječu na rizik od raka, ne objašnjavaju njegov porast. Jedini podatak koji se poklopio s rastom raka jest porast prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji traje od 1990-ih.

Smatra se da višak masnog tkiva mijenja hormone u tijelu, poput inzulina, što može utjecati na razvoj raka. No ni to nije potpuno objašnjenje.

Primjerice, kod raka crijeva procjenjuje se da bi od 100 dodatnih slučajeva njih 20 moglo biti povezano s prekomjernom težinom, dok za preostalih 80 uzrok nije poznat.

"Zabrinjavajuće..."

Znanstvenici naglašavaju važnost prevencije svih vrsta raka, ne samo „dodatnih” slučajeva. Procjenjuje se da se gotovo 40% svih karcinoma u svijetu može spriječiti zdravim načinom života, poput nepušenja.

„Zabrinjavajuće je čuti da rak raste među mladima”, rekla je profesorica Montserrat García Closas.

„No postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo smanjili rizik – poput tjelesne aktivnosti i održavanja zdrave tjelesne težine.”

Istraživači ističu i da su, unatoč porastu među mladima, slučajevi raka i dalje znatno češći u starijim dobnim skupinama.

Oko jedna od 1.000 mladih osoba (u 20-ima, 30-ima i 40-ima) godišnje dobije dijagnozu raka, u usporedbi s otprilike jednom od 100 osoba u starijim skupinama (50-e, 60-e i 70-e).

Potraga za drugim rizičnim čimbenicima se nastavlja. Profesor Marc Gunter navodi da se raspravlja o utjecaju ultraprerađene hrane, „vječnih kemikalija” (PFAS) i uporabe antibiotika, ali naglašava da „još puno toga ne znamo”.

Spominju se i zaslađena pića, upale, onečišćenje zraka, crijevne bakterije i pesticidi. Također se istražuje dovodi li napredak u dijagnostici do toga da se rak češće otkriva u mlađoj dobi.